dc.contributor.advisor |
Raphalalani, T. D. |
|
dc.contributor.advisor |
Netshisaulu, N. C. |
|
dc.contributor.author |
Khangale, Mushaathama Agnes |
|
dc.date |
2022 |
|
dc.date.accessioned |
2022-08-05T20:45:03Z |
|
dc.date.available |
2022-08-05T20:45:03Z |
|
dc.date.issued |
2022-07-15 |
|
dc.identifier.citation |
Khangale, M. A. 2022. U kandekanywa ha pfanelo dza vhathu vha nganea: Mme a nndwa dzothe. University of Venda, South Africa.<http://hdl.handle.net/11602/2216>. |
|
dc.identifier.uri |
http://hdl.handle.net/11602/2216 |
|
dc.description |
MA (Tshivenda) |
en_ZA |
dc.description |
Department of African Languages |
|
dc.description.abstract |
Ngudo iyi yo livha kha u ṱoḓisisa u kandekanywa ha pfhanelo dza vhathu kha nganea ya Mme a Nndwa Dzoṱhe. Pfhanelo dza vhathu dzi re kha ndima ya vhuvhili ya Ndayotewa ya Afrika Tshipembe ya 1996 ndi dza vhadzulapo vhoṱhe vha Afrika Tshipembe. Hu na Ndayotewa ya Afrika Tshipembe ya 1996 ṋamusi, fhedzi hu kha ḓi vha na vhadzulapo vhane vha sa ḓivhe pfhanelo dzavho nga vhuḓalo. Vhadzulapo vha khou lwa nga tshavho, vha tshinyadza thundu ya muvhuso na ya phraivethe vha tshi ḓitika nga ḽa uri ndi pfhanelo dzavho. Vhugevhenga na zwiito zwoṱhe hezwi zwa vhuveveru, ndi khwaṱhisedzo ya uri hu na u shaedza kha sia ḽa u ḓivha pfhanelo dza vhathu. Ndi zwa ndeme uri vhadzulapo, nga maanḓa Vharema vha wanalaho vhuponi ha mahayani, vha dzulele u wana pfhunzo nga pfhanelo dzavho dzi re kha Ndayotewa ya Afrika Tshipembe ya 1996.Ṱhoḓea iyi i nga swikelea zwavhuḓi musi ho senguluswa nganea ya Mme a Nndwa Dzoṱhe. Kha ngudo iyi hu ḓo tevhelwa maitele a ‘Literary Text Analyses Approach’ nga fhasi ha ngona ya khwaḽithethivi kha u kuvhanganya data u bva kha nganea ya Mme a Nndwa Dzoṱhe. Iyi ngona ndi yone yo teaho u kuvhanganya data u bva kha maṅwalwa vhunga i tshi tevhela zwi bvaho kha mutaladzi muṅwe na muṅwe wa zwo ṅwalwaho, hu tshi katelwa na kha nganea. Maitele a ‘Content Analyses Approach’ one a ḓo tevhelelwa u itela u saukanya data. Hu lavhelelwa uri vhadzulapo, nga maanḓa vha vhupo ha mahayani, hune pfhunzo ya vha fhasi, vha ḓo swikela hune vha pfhesesa pfhanelo dzavho khwiṋe u bva kha ngudo iyi vha konaha u vha vhadzulapo vha re na vhuḓifhinduleli kha vhutshilo havho ha ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe. Hei ngudo yo ḓisendeka kha thyiori ine ya vha “Theory of Literary Structuralism” (Structuralist approach). |
en_ZA |
dc.description.sponsorship |
NRF |
en_ZA |
dc.format.extent |
1 online resource (viii, 133 leaves) |
|
dc.language.iso |
other |
en_ZA |
dc.rights |
University of Venda |
|
dc.subject |
Pfanelo dza vhathu |
en_ZA |
dc.subject |
U kandekanywa ha pfanelo dza vhathu |
en_ZA |
dc.subject |
Vhadzulapo |
en_ZA |
dc.subject |
Vhugevhenga |
en_ZA |
dc.subject.ddc |
Human rights -- South Africa |
|
dc.subject.lcsh |
Apartheid in literature |
|
dc.subject.lcsh |
Apartheid -- South Africa |
|
dc.subject.lcsh |
War crimes -- South Africa |
|
dc.title |
U kandekanywa ha pfanelo dza vhathu vha nganea: Mme a nndwa dzothe |
en_ZA |
dc.type |
Dissertation |
en_ZA |